Inkluzija u fokusu
Pomaganje drugima i inkluzivnost u poslovanju nisu samo prazne fraze kad su ove dvije tvrtke u pitanju. Humana Nova i Hedona lijep su primjer kako je drugačiji pristup u zapošljavanju itekako moguć.
Bilo da je riječ o osobama s invaliditetom, društveno marginaliziranim ili teško zapošljivim osobama, ove dvije tvrtke ne poznaju ne mogu i neću. U popis svojih zaposlenika uključile su upravo tip osoba pred koje se često, namjerno ili nenamjerno, stavljaju razna ograničenja. No oni su odlučili pomaknuti granice i svoje poslovanje učiniti potpuno drugačijim, a u svemu im pomaže i Ersteova Služba za društveno odgovorno bankarstvo čije su obje tvrtke klijenti.
Spoj brige prema društvu i okolišu
Kad se spoje iskustva na studijskim putovanjima, upoznavanja s primjerima dobre prakse u radnoj integraciji te prepoznavanje društvenih i ekoloških problema u lokalnoj zajednici rodi se socijalna zadruga s drugačijim pristupom marginaliziranim skupinama. Upravo je to bila ideja vodilja 2011. godine kad je skupina entuzijasta osnovala Socijalnu zadrugu Humana Nova. “Početkom 2011. godine, u Međimurskoj županiji na HZZ-u je bio velik broj evidentiranih osoba s invaliditetom, pripadnika nacionalnih manjina, šivačica u srednjoj i starijoj dobi koje su ostale bez posla zbog propadanja tekstilne industrije (MTČ), a nijedno komunalno poduzeće nije sustavno sakupljalo stari tekstil i odjeću. Udruga Autonomni centar ACT, današnja ACT Grupa, provodila je projekt ‘ESCO – Obrazovanje za socijalno zadrugarstvo – nove mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom’, u sklopu kojeg je 7. 4. 2011. osnovana Socijalna zadruga Humana Nova, no prve aktivnosti na tržištu počele su krajem siječnja 2012. godine”, rekao nam je Ivan Božić, upravitelj Zadruge. Uz Autonomni centar ACT, u osnivanju zadruge Humana Nova sudjelovale su i 4 udruge osoba s invaliditetom Međimurske županije čiji je interes bio uključivanje njihovih članova na tržište rada.
Pri osnivanju, vodili su se primjerom španjolskog Mondragona i COOP talijanskim modelom Socijalnih zadruga s obzirom na to da su smatrali kako su to najbolji oblici jer se vode vrijednostima poput zajedništva, suradnje, uzajamnosti, sloge, održivosti i načela poput tolerancije, prihvaćanja i poštivanja različitosti, jednakih mogućnosti za sve. Osim u rad, zaposlenike/ce zadruge uključuje se i kao zadrugare što im omogućuje donošenje odluka. “To itekako utječe na podizanje razine samopouzdanja što se kasnije reflektira na pristup samom poslu, međusobnoj boljoj komunikaciji, razumijevanju i toleranciji”, govori Božić. Sve to dovelo je do povećanja interesa za sudjelovanjem u radu pa tako u Humanoj Novi danas snove kroji, kako to kaže Ivan Božić, 37 zaposlenika/ca, od čega je 21 osoba s invaliditetom, a još 11 ih spada u kategoriju marginaliziranih skupina.
S obzirom na to da u svoj rad uključuju osobe s invaliditetom i društveno marginalizirane osobe, predrasude im nisu strane. Od njih kao društvo, nažalost, ne možemo pobjeći, no vrlo često su to ograničenja koja se bespotrebno postavljaju pred osobe koje percipiramo kao “drugačije”. “Predrasude su obrambeni mehanizmi koji proizlaze iz neznanja. Ljudi kojima nitko ne pruža priliku na tržištu rada, kod nas pokazuju da im je uz malo truda, prilagodbe i strpljenja moguće pronaći posao u kojem će moći odrađivati svoje zadatke, gdje će se osjećati korisno i uključeno. Na svom primjeru možemo reći da utječemo na društvo i da je promjena moguća.”
"Predrasude su obrambeni mehanizmi koji proizlaze iz neznanja."
U svom poslovanju, Socijalna zadruga Humana Nova ima podjednako zastupljene ekološke, ekonomske i društvene ciljeve. Kako nam je rekao Ivan Božić, u tekstilnoj proizvodnji koriste se lokalno proizvedeni (Čateks, Vis) ili ekološki certificirani materijali. Uz to, bave se i prikupljanjem, recikliranjem i ponovnom uporabom tekstila i tekstilne odjeće. “U poslovanju imamo uvedene norme, ISO 14001 za okoliš i ISO 26000 za društvene ciljeve. Uspjeli smo prebroditi dječje bolesti i spojiti te dvije grane, iako nedostaje sustavne podrške i u jednom i drugom dijelu. No uz pomoć privatnog sektora (Regeneracija Zabok) te komunalnih poduzeća, danas imamo jedan od najboljih modela kružne ekonomije u Europi (oporaba tekstila i odjeće), gdje zaposlenici/ce nisu na normi, već obavljaju poslove u skladu s njihovim mogućnostima”, kaže.
Također su i aktivni član RREUSE mreže, europske krovne organizacije za ponovnu uporabu, u kojoj su zaslužili i mjesto u Upravnom odboru zahvaljujući inovacijama u obradi tekstila i radnoj integraciji, prvenstveno osoba s invaliditetom. Tekstil s kojim rade najčešće je rezultat donacija, a prema riječima Ivana Božića, danas je riječ o sustavnom sakupljanju tekstila u suradnji s komunalnim poduzećima s područja sjeverozapadne Hrvatske i putem kontejnera za tekstil. Većina, odnosno 95 posto prikupljenog tekstila reciklira se, a ostatak se prodaje u njihovom second hand shopu ili se pak donira najpotrebitijima. “Iz sakupljenog tekstila sortiramo pamuk koji režemo na industrijske krpe koje ponovno plasiramo na tržište za industrijski sektor. Dio tekstila koristimo kao osnovu u izradi novih proizvoda – raznih torbica, vrećica, papuča, kuta... Preostali tekstil obrađujemo u suradnji s Regeneracijom Zabok gdje se reciklažnim procesom stvara novi proizvod, filc ili netkani tekstil. Filc kasnije pakiramo, a Regeneracija izvozi u Europsku uniju (Bauhaus). Time iskorištavamo sav sakupljeni tekstil i zaokružujemo proces u kojem odbačeni tekstil dobiva novu funkciju, a ljudi priliku za dostojan život.”
"...iskorištavamo sav sakupljeni tekstil i zaokružujemo proces u kojem odbačeni tekstil dobiva novu funkciju, a ljudi priliku za dostojan život.”
Reakcije okoline na njihov rad izrazito su pozitivne, a Ivan nam je otkrio da su neki od proizvoda postali pravi hit. Kako kaže, iz cijele Hrvatske dolaze narudžbe za kute za odgojiteljice u vrtićima, a s nekima od njih imaju i višegodišnje suradnje pa tako vrtići naručuju personalizirane kute za odgojiteljice s aplikacijama prema nazivu skupine i slično. Odlična suradnja ostvarena je i s poslovnim sektorom zbog mogućnosti ispunjenja zamjenske kvote. Tako za njih izrađuju promotivne majice, platnene torbe, vreće i ruksake, hoodice, zastave, ...
Suradnja s Erste bankom
“U početku je ona bila jednosmjerna kad smo bili samo klijent; prvi kredit 2012. dobili smo jedino u Erste banci. No 2015. smo ostvarili prvu poslovnu suradnju s Erste Group Beč, a zadnje dvije godine intenzivno i surađujemo s Erste bankom u Hrvatskoj, nakon što smo uspjeli odgovoriti na potrebe banke za promo materijalima – pamučnim majicama i hoodicama i to kvalitetom i rokovima”, s ponosom ističe Ivan Božić i naglašava kako će se ona na obostrano zadovoljstvo nastaviti i dalje. Obostrana uspješna suradnja pokazala se i u edukacijama upravljanja kućnim budžetom koje je Erste banka organizirala za zaposlenike/ce Humane Nove i koja se pokazala itekako korisnom.
Osim s Erste bankom, Socijalna zadruga Humana Nova danas surađuje s više od 90 tvrtki koje su se zahvaljujući razvijenim strategijama održivog razvoja okrenule društveno odgovornom poslovanju. Riječ je isključivo o privatnom sektoru, a osim s domaćim, uspješna suradnja ostvarena je i s inozemnim tvrtkama.
Kao posebno priznanje uloženom trudu Humanoj Novi ove je godine stigla posebna nagrada. Njezin upravitelj Ivan Božić proglašen je drugim najboljim menadžerom društvenog poduzeća u kategoriji poduzeća za društvenu integraciju (WISE) na natječaju koji svake godine organizira ENSIE (European Network of Social Integration Enterprises) u suradnji s RREUSE mrežom, Social Firms Europe-CEEFEC-om i CEC-om.
Neke posebne čokolade
Da slastice mogu nositi posebnu poruku, pokazuje križevačka tvrtka Hedona. Naime, ova tvornica čokoladnih delicija u svoj rad uključuje i osobe s invaliditetom. Kako nam je otkrila Alemka Lončar, direktorica Hedone, ideja za osnivanjem rođena je 2012. godine, “kad je Udruga osoba s invaliditetom Križevci na čelu s predsjednikom g. Petrom Gatarićem došla do zaključka da bi trebali sami poduzeti nešto kako bi zaposlili veći broj svojih članova koji su po više godina čekali svoj prvi posao. Bilo je potrebno osnovati tvrtku i sami krenuti u taj projekt.” Odluka je pala na čokoladu iz praktičnog razloga. Naime, većina nezaposlenih osoba s invaliditetom završila je školu za pomoćnog slastičara i kuhara, a sam prijedlog došao je zahvaljujući jednoj Belgijanki koja je u to vrijeme živjela u gradu. Ponudila je prenijeti svoje bogato znanje i iskustvo kako bi se projekt ostvario i cijela priča vrlo se uspješno zakotrljala.
Svoj slatki put započeli su sa 60 kvadrata i šest zaposlenih, od toga četiri osobe s invaliditetom. Vode se mišlju da ideje mijenjaju svijet, a u njihovom ga slučaju čine slađim i tolerantnijim. Ovo se osobito pokazuje važnim u društvu u kojem predrasude nisu strana pojava. No gospođa Lončar ima samo pozitivan pristup u njihovom rušenju. “Često smo u medijima, rado govorimo o tome kako je moguće zaposliti osobe s invaliditetom i ono što je jako važno za poslodavce, kad im jednom date priliku, iznenadit ćete se koliko se trude i kako su lojalni radnici”, naglašava. Svojim djelovanjem pokazuju da bilo kakve granice koje se postavljaju pred osobe s invaliditetom ne postoje. Kako kaže, u Hedoni su svi zaposlenici kao jedna velika obitelj i iako se radi puno, brinu jedni o drugima. Naravno, postoji i veliko razumijevanje za potrebe osoba s invaliditetom i trude se biti maksimalno fleksibilnima, što se pokazuje kao pun pogodak. “Ne doživljavamo ih kao drugačije, nego kao naše”, naglašava Alemka Lončar
Od svojih početaka narasli su u svakom smislu. Danas broje 18 zaposlenika, od čega devet osoba s invaliditetom koji rade na različitim radnim mjestima. Njih sedmero radi u samoj proizvodnji, jedna osoba u prodaji u “slatkoj kućici”u centru Križevaca ispred Erste banke, a jedna osoba na digitalnom tisku i pakiranju. Planova i želja za proširenjem itekako postoji, a to otvara i mogućnost za nova radna mjesta.
Neke od nadolazećih planova otkrila nam je gospođa Lončar. “Trenutačno smo u pregovorima za izvoz naše funkcionalne čokolade bez šećera obogaćene polifenolima u Veliku Britaniju, taj bi ugovor popunio naše kapacitete i u periodu kad nisu, kao sad, popunjeni predbožićnim narudžbama. Proširili smo našu ponudu i na digitalni tisak, a u planu su još neke djelatnosti.” Kad je u pitanju ovako slatka priča, pozitivnih reakcija ne nedostaje. Kako nam je rekla Alemka Lončar, ljudi ih često bodre i ohrabruju, odobravaju i hvale to što rade. Naglašava kako je većini ljudi jasno da bi ovakvih projekata trebalo biti još i više, a Hedonu vide kao primjer socijalne osjetljivosti u svijetu u kojem sve više profit dirigira međuljudske odnose. Naravno, i čokolade pobiru sve pohvale, a gospođa Lončar naglašava kako im je cilj zadržati tradiciju ručno rađenih čokoladnih slastica koje se pamte.